autor: Gert Martin Hald
Članak je prvi put objavljen na internetu: 14 MAY 2015
J Sex Med 2015, 12: 1140-1141
Iznenađujuće je, s obzirom na potencijalni klinički značaj, vrlo malo studija pokušalo istražiti odnose između potrošnje pornografije i uobičajenih seksualnih disfunkcija i problema (u daljnjem tekstu "seksualne poteškoće"). Kada su to učinili, korišteni projekti su uglavnom bili projekti studija slučaja ili dizajna fokusnih skupina i metoda kvalitativnog prikupljanja podataka. Alternativno, korištena su osobna ili klinička iskustva. Iako su važne, takve studije i samo iskustvo ne moraju se nositi s učincima konzumacije pornografije. Prema tome, studija koju provode Landripet i Stulhofer nudi dug i vrijedan međukulturni početak kvantitativnom istraživanju povezanosti potrošnje pornografije i seksualnih poteškoća.
Općenitije, elementi studije koje su proveli Landripet i Stulhofer odražavaju kritična pitanja u istraživanju pornografije. Prvo, uzorak najvjerojatnije čini nevjerojatni uzorak. To je karakteristično za većinu dostupnih istraživanja o pornografiji danas [1]. Taj se problem može donekle ublažiti uključivanjem kratkih, valjanih i pouzdanih mjera potrošnje pornografije u budućim nacionalnim studijama o seksualnosti i seksualnom ponašanju koje se temelje na velikoj populaciji. S obzirom na učestalost konzumacije pornografije i učestalost konzumiranja pornografije, osobito među muškarcima, to se čini i vrlo relevantnim i vrhunskim vremenom.
Drugo, studija otkriva samo jednu značajnu povezanost između potrošnje pornografije i proučavanih ishoda (tj. Erektilne disfunkcije) i naglašava da je veličina (veličina) tog odnosa mala. Međutim, u istraživanju pornografije, tumačenje "veličine" može ovisiti o prirodi ishoda koji se proučava kao o veličini pronađenog odnosa. U skladu s tim, ako se ishod smatra "dovoljno nepovoljnim" (npr. Seksualno agresivno ponašanje), čak i male veličine učinka mogu imati značajan društveni i praktični značaj [2].
Treće, studija se ne bavi mogućim moderatorima ili medijatorima proučavanih odnosa niti može utvrditi uzročnost. U istraživanju pornografije sve se više pažnje posvećuje čimbenicima koji mogu utjecati na veličinu ili smjer proučavanih odnosa (tj. Moderatora), kao i na putove kroz koje se takav utjecaj može pojaviti (tj. Medijatori) [1,3]. Buduće studije o potrošnji pornografije i seksualnim poteškoćama također mogu imati koristi od uključivanja takvih fokusiranja.
Četvrto, u svojoj završnoj izjavi autori sugeriraju da su brojni čimbenici vjerojatnije povezani sa seksualnim poteškoćama od potrošnje pornografije. Da bi se to bolje procijenilo, kao i relativni doprinos svake od ovih varijabli, može se savjetovati uporaba sveobuhvatnih modela koji mogu obuhvatati i izravne i neizravne veze između varijabli za koje je poznato ili se pretpostavlja da utječu na ishod [3].
Sveukupno gledano, studija koju su proveli Landripet i Stulhofer pruža prvi i zanimljiv međukulturalni i kvantitativni uvid u moguće povezanosti između potrošnje pornografije i seksualnih poteškoća. Nadamo se da bi usporedive studije u budućnosti mogle to iskoristiti kao odskočnu dasku za daljnji napredak u istraživanju odnosa između potrošnje pornografije i seksualnih poteškoća kod muškaraca i žena.
Gert Martin Hald, Odjel za javno zdravstvo, Sveučilište u Kopenhagenu, Kopenhagen, Danska
Reference
1 Hald GM, Seaman C, Linz D. Seksualnost i pornografija. U: Tolman D, Diamond L, Bauermeister J, George W, Pfaus J, Ward M, ur. APA priručnik za seksualnost i psihologiju: sv. 2. Kontekstualni pristupi. Washington, DC: Američko psihološko udruženje; 2014: 3–35.
2 Malamuth NM, Addison T, Koss M. Pornografija i seksualna agresija: Postoje li pouzdani učinci i možemo li razumjeti
ih? Annu Rev Sex Res 2000;11:26-91.
3 Rosenthal R. Medijsko nasilje, asocijalno ponašanje i socijalne posljedice malih učinaka. J Soc Issues 1986; 42: 141–54.
;
