Učinci ponavljane izloženosti seksualno nasilnim ili nenasilnim podražajima na seksualno uzbuđenje prema prikazima silovanja i nonrapeja (1984)

Joseph Ceniti

Neil M. Malamuth

Sažetak

Glavna svrha ovog istraživanja bila je ispitati učinke opetovane izloženosti seksualno nasilnim podražajima (SVS) u relativno „naturalističkim sredinama“ na seksualno uzbuđivanje podražajima silovanja i nesposobnosti. Učinci ponovljene izloženosti upotrebom nenasilne erotice također su ispitani. Šezdeset devet muškaraca Ss sudjelovali u studiji. Provedena je sjednica predispozicije u kojoj Sbili su izloženi pisanim i slikovnim prikazima silovanja i međusobnog pristanka. Na temelju Ss tumorom penisa na ove prikaze, klasificirani su kao orijentirani na silu, orijentirani na silu ili nerazvrstani. Nakon toga, Ss nasumično su dodijeljeni seksualno nasilnim (SVS), seksualno nenasilnim (SNVS) ili kontrolnim uvjetima unutar svake skupine orijentirane na silu. Oni dodijeljeni stanju SVS-a bili su izloženi 10 SVS-u, uključujući dugometražne filmove i pisane i slikovne prikaze tijekom razdoblja od 4. Ssu u stanju SNVS bili izloženi 10 sličnim medijskim prezentacijama koje prikazuju samo seksualno nenasilne aktivnosti. Ss u kontrolnom stanju nisu bili izloženi nikakvim podražajima tijekom ovog 4-tjedna.

Ubrzo nakon završetka faze izloženosti, Ss vratili su se na laboratorijsku sesiju za postekstaciju u kojoj su im bila predstavljena četiri prikaza koja su po temi bila slična onima u pretseksualizaciji. Dobiveni su rezultati tumora penisa i samoizvještavanja o seksualnom uzbuđenju. Rezultati su to otkrili za, orijentirano na silu Ss, oni koji su bili izloženi ili SVS ili SNVS bili su manje uzbuđeni prikazima silovanja u sesiji postekopozicije od onih u kontrolnom stanju. Sličan se obrazac dogodio i za prikaze koji nisu slični tim prikazima Ss, mada je bio znatno manje izražen, Nisu pronađeni dokazi o sličnom obrascu „zasićenja“ ni za orijentirane prema sili, niti za ne-klasificirajuće Ss, s tim Ss ne pokazuju značajne razlike između tri uvjeta izloženosti.

Otkrića se razmatraju u kontekstu spoznaja, razlika u osobnosti, procesa kondicioniranja, parametara podražaja i teorije navikavanja na odgovore. Također se raspravlja o socijalnim i kliničkim implikacijama.