Seksualna ovisnost i kompulzivnost: časopis za liječenje i prevenciju
Lijun Chen, Cody Ding, Xiaoliu Jiang & Marc N. Potenza
Objavljeno na internetu: 26 Jan 2019
https://doi.org/10.1080/10720162.2018.1547234
Sažetak
Ostaju pitanja o tome kako najbolje definirati problematične seksualne aktivnosti na internetu (OSA) i putove koji mogu dovesti do problematične uporabe OSA i njihovih posljedica. Iako su učestalost i trajanje upotrebe i motivacijski pokret, izraženi kroz žudnju, gledanje pornografije, uključeni u problematične OSA, njihovi međusobni odnosi zahtijevaju izravno ispitivanje. Predlažemo i testiramo model kojim pornografska želja može promicati češće angažiranje u OSA-ovima i više vremena provedenog u uključivanju u OSA-e, a to može dovesti do problematičnih OSA-ova i naknadnih negativnih posljedica kao što su negativne emocije. Podaci studenata 1070-a pokazali su da je 20.63% studenata izloženo riziku da koriste problematične OSA-e, a ova skupina imala je veću učestalost OSA-ova, više vremena korištenja, veće pornografske žudnje i više negativnih akademskih emocija.
Naš predloženi model puta djelomično je podržan. Pornografska žudnja bila je povezana s problematičnim OSA-ovima koji su više koristili, pa su zbog učestalosti nego količine OSA-ova i OSA-i bili povezani s negativnim akademskim emocijama. Buduće studije problematičnog korištenja OSA-a trebale bi uzeti u obzir složenost odnosa između žudnje, korištenja OSA i negativnih zdravstvenih mjera kod studenata i drugih skupina.
REZULTATI
IZVODI
U uzorku od preko 1,000 kineskih studenata, testirali smo model koji bi pornografska želja djelovala kroz kvantitativne i frekvencijske mjere korištenja OSA-a kako bi se dovelo do problematične uporabe OSA-a, a to bi onda dovelo do negativnih akademskih emocija. Naš model je u velikoj mjeri podržan.
U uzorku studenata koledža otkrili smo da je oko 20% učenika bilo u grupi s rizikom / problematičnom upotrebom OSA-a. Ova skupina, jedna od tri identificirane analizom latentnog profila, pokazala je više rezultate na svim mjerama ozbiljnosti, uključujući problematičnu uporabu OSA-a, količinu i učestalost korištenja OSA-a, pornografsku žudnju i negativne akademske emocije. Grupa srednjeg rizika, koja se sastoji od 35% uzorka, pokazala je intermedijarne rezultate na problematičnim OSA u odnosu na rizične / problematične i neproblematične skupine. skupina srednjeg rizika također je pokazala više rezultate na mjerama pornografske žudnje, učestalosti OSA-ova i negativnih akademskih emocija, ali je ocijenjena usporedno na vrijeme korištenja OSA-a. Ovi nalazi sugeriraju nekoliko važnih rezultata. Prvo, postoji značajna skupina pojedinaca (21.1%) koja pokazuje najveću problematičnu upotrebu OSA, a ova skupina pokazuje veće probleme u nizu seksualnih ponašanja. Drugo, još veći udio (35%) pokazuje srednju razinu problematične uporabe OSA-ova, a ova skupina u odnosu na ne-problematičnu skupinu upotrebe karakterizira veća pornografska žudnja i učestalost korištenja OSA-ova, a posebno gledanje SEM-a. Međutim, čini se da se skupina srednjeg rizika u usporedbi s rizičnom / problematičnom skupinom ne razlikuje u značajnoj mjeri u mjerama kvantitativnog korištenja i mogućim posljedicama, uključujući s obzirom na negativne akademske emocije. TOvi nalazi ukazuju da mogu postojati važne razlike u količinskim i frekvencijskim mjerama korištenje pornografije, kao što je ranije sugerirano (Fernandez et al., 2017). Daljnje studije su naznačene kako bi se ispitala potencijalna uloga za posljedice povezane s širim angažmanom u OSA, uključujući s obzirom na negativne akademske emocije. Nadalje, longitudinalne studije su potrebne kako bi se preciznije ispitala stabilnost tih skupina i mjera u kojoj određeni čimbenici mogu utjecati na prijelaze.
Zaključak da je 20% studenata koledža razvrstano prema analizi latentnog profila na najtežu skupinu zahtijeva raspravu. Prije otprilike desetljeća Cooper i sur. izvijestili su o prevalenciji od 9.6% za problematičnu uporabu OSA-a (Cooper, Morahan, Mathy i Maheu, 2002), dok Daneback i sur. utvrdili su prevalenciju od 5.6% (Daneback, Cooper i Mansson, 2005.). U novije vrijeme, istraživanje koje su proveli Ross i sur. izvijestili su o prevalenciji problematičnog sudjelovanja u OSA od 5% kod žena i 13% kod muškaraca (Ross, Mansson i Daneback, 2012). U tim su se istraživanjima kriteriji i instrumenti razlikovali, što sugerira da su rezultati okvirni i da je njihova usporedba teška (Karila i sur., 2014.; W_ery i sur., 2016.). U cjelini, dostupne epidemiološke studije sugeriraju da se prevalencija problematične uporabe OSA možda povećala od širenja Interneta i povećane dostupnosti novih i besplatnih seksualnih web stranica (Wetterneck, Burgess, Short, Smith i Cervantes, 2012).
Glavni cilj ove studije bio je istražiti kako pornografsko žudnja može djelovati kroz kvantitativne / frekvencijske mjere korištenja OSA-a kako bi se dovelo do problematične uporabe OSA-a, a zatim do negativnih akademskih emocija. Prema našim a priori hipotezama, motivacija za gledanje pornografije može navesti pojedince da češće i u većoj količini koriste OSA (slika 1, put B), što dovodi do problematične uporabe OSA (slika 1, put C), a potom do negativnog akademskog emocije u ovom uzorku koledža. Naše hipoteze su u velikoj mjeri podržane. Žudnja za pornografijom značajno je statistički predvidjela problematičnu upotrebu OSA-a izravno i neizravno u odnosu na učestalost OSA-ova (ali ne i količinu OSA-a, dodatno naglašavajući važnost procjene obje mjere) (Fernandez et al., 2017). Nadalje, problematični OSA bili su povezani s negativnim akademskim emocijama.
Pornografija žudnja statistički predvidio problematičnu uporabu OSAs neizravno samo preko učestalosti korištenja OSAs, ali ne i količina korištenja OSAs. Učestalost OSA u posredovanju žudnje za pornografijom i problematična upotreba OSA u skladu je s prethodnim nalazima (Kraus i Rosenberg, 2014). Iako podaci sugeriraju da vrijeme provedeno u korištenju Interneta može predvidjeti problematičnu upotrebu Interneta (Tokunaga & Rains, 2010), postoje i studije koje sugeriraju da samo vrijeme korištenja interneta ne može stabilno predvidjeti ovisnost o Internetu (Carbonell i sur., 2012.). Problematična upotreba pornografije slabo je povezana s vremenom provedenim u gledanju internetske pornografije (Bothe i sur., 2017.), a razlike u učestalosti i količini upotrebe pornografije mogu biti važne za razmatranje pri procjeni pokušaja suzdržavanja od pornografije (Fernandez i sur., 2017.).
Problematično korištenje OSA-a može dovesti do problema u mentalnom zdravlju (Bostwick & Bucci, 2008; Cavaglion, 2008; Egan & Parmar, 2013; Gentile, Coyne, & Bricolo, 2012; Griffiths, 2011; Pyle & Bridges, 2012), U trenutnoj studiji, problematična upotreba OSA-a statistički je predvidjela negativne akademske emocije studenata. Pornografija se može koristiti za poticanje pozitivnog afekta (npr. Za zabavu) ili za ublažavanje negativnih afektivnih stanja kao što su dosada, stres ili depresija (Bridges & Morokoff, 2011), što sugerira da negativna mentalna stanja mogu prethoditi uporabi pornografije (Kohut &? Stulhofer, 2018.). Vremenom se učenici mogu češće okretati gledanju pornografije i tako mogu razviti loše navike u učenju i / ili spavanju, imaju poteškoće u koncentraciji i možda propuštaju nastavu ili druge školske aktivnosti (Ohuakanwa i sur., 2012.), što rezultira većim negativnim akademskim emocijama (dosada, nemoć, depresija ili umor). Ukratko, pojedinac može razviti ciklus ponašanja u kojem se doživljavaju negativne emocije, pojavljuje se gledanje internetske pornografije i konzumacija OSA-a, negativne emocije privremeno se ublažavaju u kraćem roku i pojavljuju se dugoročne poteškoće, ojačavajući tako problematičnu ili ovisnu ciklus (Brand i sur., 2016.). Sa svakim dodatnim donošenjem ciklusa mogu se iskusiti smanjena kontrola, loše upravljanje vremenom, žudnja za pornografijom i socijalni problemi, što zauzvrat može produžiti silaznu spiralu (Cooper, Putnam, Planchon i Boies, 1999).
Trenutni nalazi imaju implikacije na kliničku praksu. Rezultati su pokazali da je veća problematika pornografije, veća količina i učestalost korištenja OSA-a te više negativnih akademskih emocija povezani s problematičnim OSA-ovima. Trezultati rezultiraju onima iz prethodnih studija koje su izvještavale o visokoj razini žudnje za pornografijom u vezi s drugim negativnim zdravstvenim mjerama (Drummond, Litten, Lowman i Hunt, 2000; Kraus i Rosenberg, 2014). Nalazi sugeriraju put kojim žudnja može dovesti do povećane upotrebe OSA-a i posljedično do više problema
;