Addict Behav Rep. 2018 listopad 24; 9: 100140. doi: 10.1016 / j.abrep.2018.10.004.
Hu E1, Stavropoulos V1, Anderson A1, Scerri M1, Ovratnik J1.
Sažetak
Uvod:
Igrački poremećaj (GD) dodan je nedavnoj publikaciji Međunarodne klasifikacije bolesti (ICD-11) od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Ovo se poklapa s preporukama petog izdanja Dijagnostičkog statističkog priručnika za mentalne poremećaje (DSM-5) koji je izdalo Američko udruženje za psihijatriju. U skladu s tim, pozvana su i daljnja relevantna istraživanja. Međusobna interakcija između sklonosti žanrovima društvenih igara na mreži, stupnja toka na mreži (ili imerzivni užitak), a biološki spol igrača ovdje su ispitani kao faktori koji doprinose IGD-u.
Metoda:
Normativni uzorak odraslih igara na internetu prikupljen je na mreži (N = 237, dob = 18-59, mužjaci = 157; 66%; Ženke = 80; 34%). Sudionici su ispunili kratki obrazac s ljestvicom poremećaja internetskog igračkog poremećaja (IGDS-SF9), internetski upitnik protoka (OFQ), kao i demografske podatke i ponašanje u internetu / igranju.
Rezultati:
Analize posredovanja i moderirane analize posredovanja pokazale su da je razina internetskog protoka znatno posredovala povezanosti između sklonosti žanrovima društvenih igara i intenziteta IGD ponašanja u oba biološka spola.
Zaključak:
Rezultati sugeriraju da razina internetskog protoka predstavlja faktor rizika u odnosu na razvoj IGD-a. Nadalje, igre koje nalažu da društvena interakcija s drugima predstavlja pogodnost internetskom protoku i na taj način povećavaju rizik od IGD-a bez obzira na biološki spol igrača. Raspravlja se o implikacijama i ograničenjima studije.
KLJUČNE RIJEČI: Teći; Ovisnost o igrama; Poremećaj internetskog igranja; Igre s masovnim multiplayer online igrama uloga; Mrežna arena za više igrača na mreži; Internet protok; Društvene igre
PMID: 31193693
PMCID: PMC6541905