Autor (i):
Leana Bouffard, (Odjel za sociologiju, Sveučilište Iowa, Ames, Iowa, SAD)
Amanda Goodson, (Državno sveučilište Sam Houston, Huntsville, Teksas, SAD)
Citat:
Leana Bouffard, Amanda Goodson, (2017) „Seksualna prisila, seksualna agresija ili seksualni napad: kako mjerenje utječe na naše razumijevanje seksualnog odnosa
Sažetak:
Svrha
Definicije silovanja i seksualne agresije uvelike su se razlikovale u istraživačkoj literaturi, što je rezultiralo širokim rasponom procjena za počinjenje i preostala pitanja o čimbenicima koji mogu utjecati na sudjelovanje u seksualnom nasilju. Cilj rada je raspraviti ovo pitanje.
Dizajn / metodologija / pristup
Sadašnja studija koristi uzorak muškaraca s koledža za procjenu višestrukih oblika mjerenja seksualne agresije i teoretskih prediktora.
Nalazi
Nalazi upućuju na to da su različite mjere spolne agresije (široke i uske, hipotetske i bihevioralne) značajno međusobno povezane. Osim toga, mnogi teoretski prediktori (mitovi o silovanju, niska samokontrola, seksualno pravo, i pornografiju) dosljedno se odnose na sve oblike mjerenja. Međutim, neke varijable (muškost, vršnjačka podrška nasilju nad ženama, seksualni partneri, alkohol i uporaba droga) odnose se samo na široke mjere seksualne agresije, a neke se odnose samo na hipotetske (tj. Izvjesnost uhićenja) ili mjere ponašanja ( tj. članstvo u bratstvu).
Ograničenja istraživanja / implikacije
Zbog odabranog pristupa, rezultati mogu nedostajati generalizabilnosti. Nalazi, međutim, ukazuju na važna razmatranja u definiranju seksualne agresije koja se kreće naprijed.
Praktične implikacije
Rezultati upućuju na važnost usmjeravanja politike i programa prema određenim karakteristikama koje najviše dosljedno utječu na spolnu agresiju.
Izvornost / vrijednost
Ovaj rad bavi se pitanjima koja se odnose na utjecaj razlika u definiranju i mjerenju na razumijevanje seksualne agresije.
ključne riječi: Mjerenje, stavovi, Operacionalizacija, Seksualno zlostavljanje u kampusu, Seksualna agresija, Teoretski prediktori