Učinci izloženosti masovnih medija na prihvaćanje nasilja nad ženama: terenski eksperiment (1981)

Časopis za istraživanje osobnosti

Volumen 15, broj 4, Prosinac 1981, stranice 436 – 446

http://dx.doi.org/10.1016/0092-6566(81)90040-4

Sažetak

Dvjesto sedamdeset i jedan student i studentica poslužili su kao subjekti u eksperimentu o učincima izloženosti filmovima koji seksualno nasilje prikazuju kao pozitivne posljedice. Neki od tih ispitanika prijavili su se za sudjelovanje u studiji koja se tobože fokusirala na gledanost filmova. Bili su nasumično dodijeljeni za gledanje, u dvije različite večeri, bilo nasilno-seksualnih ili kontrolnih dugometražnih filmova. Ti su se filmovi gledali u kinima u kampusu, a dva filma (tj. Jedan eksperimentalni i jedan kontrolni) prikazivali su se kao dio redovnog filmskog programa u kampusu. Članovi razreda iz kojih su regrutirani subjekti, ali koji se nisu prijavili za eksperiment također su korišteni kao usporedna skupina. Zavisne mjere bile su skale koje su procjenjivale prihvaćanje međuljudskog nasilja nad ženama, prihvaćanje mitova o silovanju i vjerovanja u kontradiktorne seksualne odnose. Te su ljestvice ugrađene u mnoge druge stavke u Istraživanju seksualnog odnosa provedenom svim studentima u nastavi nekoliko dana nakon što su neki od njih (tj. Oni koji su se prijavili za eksperiment) bili izloženi filmovima. Ispitanici nisu bili svjesni da postoji bilo kakva veza između ove ankete i gledanja filmova. Rezultati su ukazali da je izlaganje filmovima koji prikazuju nasilnu seksualnost povećalo prihvaćanje muških ispitanika od strane međuljudskog nasilja nad ženama. Sličan beznačajan trend utvrđen je i u prihvaćanju mitova o silovanju. Za žene su postojale beznačajne tendencije u suprotnom smjeru, a žene izložene nasilno-seksualnim filmovima teže prihvaćale međuljudsko nasilje i mitove o silovanju od kontrolnih subjekata. Objašnjeno je objašnjenje podataka na temelju učinka "polarizacije stava" i "reaktancije". Također se raspravlja o uvjetima ovog istraživanja u pogledu vrste korištenih podražaja, "razine doziranja" izloženosti i trajanja učinaka u odnosu na buduća istraživanja i opću društvenu klimu koja promiče seksističku ideologiju.