J Psiholoska psihijatrija. 2014 Jun;55(6):635-54. doi: 10.1111/jcpp.12197.
Sažetak
CILJEVI I OBIM:
Upotreba mobitela i interneta od strane mladih ljudi naglo se povećala u posljednjem desetljeću, približavajući se zasićenju srednjeg djetinjstva u razvijenim zemljama. Pored mnogih prednosti, internetski sadržaj, kontakt ili ponašanje mogu biti povezani s rizikom od nanošenja štete; većina je istraživala je li agresivna ili seksualna šteta posljedica toga. Ispitujemo prirodu i rasprostranjenost takvih rizika te ocjenjujemo dokaze o čimbenicima koji povećavaju ili štite od štete koja proizlazi iz takvih rizika kako bismo informirali akademsku i praktičnu bazu znanja. Također identificiramo konceptualne i metodološke izazove s kojima se susrećemo u ovom relativno novom tijelu istraživanja i ističemo hitne nedostatke u istraživanju.
METODE:
S obzirom na tempo promjena na tržištu komunikacijskih tehnologija, pregledavamo istraživanje objavljeno od 2008-a. Nakon temeljitog bibliografskog pretraživanja literature iz ključnih disciplina (psihologija, sociologija, obrazovanje, medijske studije i računarske znanosti), pregled se koncentrira na nedavne, visokokvalitetne empirijske studije, kontekstualizirajući ih unutar pregleda s područja.
NALAZI:
Rizici cyber bullyinga, kontakta s nepoznatim ljudima, seksualnih poruka ('sexting') i pornografije općenito pogađaju manje od jednog od pet adolescenata. Procjene rasprostranjenosti variraju ovisno o definiciji i mjerenju, ali čini se da ne rastu znatno s povećanjem pristupa mobilnim i mrežnim tehnologijama, vjerojatno zato što te tehnologije ne predstavljaju dodatni rizik za izvanmrežno ponašanje ili zato što se bilo koji rizik nadoknađuje razmjernim rastom sigurnosti svijest i inicijative. Iako svi mrežni rizici ne rezultiraju štetom koju sami prijavljuju, longitudinalnim studijama otkriva se niz nepovoljnih emocionalnih i psihosocijalnih posljedica. Korisni za utvrđivanje koja su djeca ranjivija od ostalih, dokazi otkrivaju nekoliko čimbenika rizika: čimbenike osobnosti (traženje senzacija, nisko samopoštovanje, psihološke poteškoće), socijalne čimbenike (nedostatak roditeljske podrške, vršnjačke norme) i digitalne čimbenike (mrežne prakse , digitalne vještine, određene internetske stranice).
Zaključak:
Mobilni i mrežni rizici sve se više isprepliću s već postojećim (izvanmrežnim) rizicima u dječjem životu. Utvrđene su praznine u istraživanju, kao i implikacije na praktičare. Izazov je sada ispitati odnose među različitim rizicima te se nadovezati na rizike i zaštitne čimbenike identificirane za osmišljavanje učinkovitih intervencija.
KLJUČNE RIJEČI: Internet zlostavljanje; zaštita od štete od djece; internetskog-agresija; Internet; mrežne i mobilne tehnologije; faktori rizika; seksualna poruka i pornografija
;