Prevedeno s malezijskog
Euis Supriati, Sandra Fikawati
Sažetak
Adolescent je ranjiva skupina u području reproduktivnog zdravlja. Ovo razdoblje obilježena je snažnom željom da se pokušaju istražiti nove stvari. Pornografija je medij koji može utjecati na adolescente prema visokorizičnom seksualnom ponašanju. Izloženost pornografskim materijalima je ozbiljan problem kod adolescenata jer bi mogao imati negativne učinke kao što su neželjena trudnoća, nesiguran pobačaj, spolno prenosive bolesti i HIV-AIDS. Ovo presječno istraživanje provedeno je kako bi se razumjele različite vrste pornografskih izloženosti, učinci pornografskog izlaganja i čimbenici koji utječu na učinak.
Studija je provedena u pet državnih srednjih škola u okrugu Pontianak u 2008-u s ispitanicima 395-a od prosinca 2007 do siječnja 2008. Rezultat pokazuje da je 83.3% adolescencija izložena pornografiji, a 79.5% njih iskusilo je učinke pornografskog izlaganja.
Ispitanici 19.8% koji su iskusili učinke pornografije bili su u fazi ovisnosti. 69.2% ispitanika u fazi ovisnosti bilo je u fazi eskalacije. 61.1% ispitanik u fazi eskalacije bio je u fazi desenzibilizacije, a 31.8% ispitanik desenzibilizacije bio je u fazi djelovanja. Multivarijatna analiza pokazuje da postoje četiri varijable koje imaju značajnu povezanost s učinkom pornografskog izlaganja, odnosno spol (muški), razred u školi (treći), dužina izlaganja (nedavna) i učestalost izlaganja (često).
Analiza je također pokazala da je učestalost pornografije (često) najdominantniji faktor povezan s učinkom pornografskog izlaganja među adolescencijom s omjerom koeficijenta 5.02 (95% CI: 1.39-18.09). Predlaže se pružanje informacija na profesionalan način i ciljane na pravu skupinu; poboljšati preventivne napore kroz suradnju unutar škole i dalje proučavati kako bi se pozitivno uskladili s onima u fazi djelovanja.
ključne riječi: adolescencija, učinak izloženosti, pornografija
ODJELJAK ZA RASPRAVU
Analiza i interpretacija podataka Ova studija otkrila je da je 83.3% adolescenata SMPN u Pontianak Cityu izloženo pornografiji. Od adolescenata SMPN izložen pornografiji čak 79.5% njih iskusilo je učinke izloženosti pornografiji. Odgovarajuća teorija socijalnog učenja može se objasniti da pornografija može utjecati na tinejdžersku i adolescentnu seksualnu želju, može naučiti o seksualnosti opažanja ilustriranih raznim medijima (Schramm & Roberts, 1971). Prema detaljnim, adolescenti će seksualno promatrati mehanizme ponašanja, a tinejdžeri također uče o kontekstu u kojem se ta ponašanja javljaju motivacijom i namjerom iza interakcije, kao i posljedice za one koji djeluju u takvom ponašanju. Poruke skrivene u medijima pornografija može biti jaka kad se adolescenti zainteresiraju, prikažu snagom, tretiraju na neki alternativni način akcije ili kao tinejdžeri predstave prepoznatljive likove.
Pornografija ima za cilj potaknuti osobu seksualne želje, a posljedica koja se javlja je ponašanje koje dovodi do povećane seksualne stimulacije adolescenta. Usklađen je s teorijom poticaja prema Zillmannu (1982), u Thornburghu i Herbertu (2002) prvenstveno je usmjeren na trenutni učinak, gdje pornografija može proizvesti fiziološku i emocionalnu stimulaciju (aktiviranje živčanih sustava nasuprot seksualnoj stimulaciji). , a povećana razina stimulacije vjerojatno će proizvesti neki oblik ponašanja. Osim što tiskani mediji poput časopisa, knjiga, šablona sadrže uobičajene poticajne slike „Pornografija“ ili često zvane i seksualno eksplicitni materijali (SEM), mogu dovesti do mašte i ispostavilo se da je mašta dvostruko poticajnija nego uobičajeni crtež (Teenage Stories Indonesia,
2001).
Učinak izloženosti pornografiji je oblik ishoda koji se prenosi pornografskim porukama. Promjene u stavu, ponašanju i mišljenju Teen o pornografiji je oblik učinci koji se odnose na osobno mišljenje tinejdžera protiv pornografije. Prema teoriji modeliranja, netko će automatski suosjećati s osjećajima ljudi koje promatra i imitirat će njegovo ponašanje (Widjaja, 2000). Utjecaj izloženosti pornografiji, ne samo poznavanju pornografije, već se to događa i na afektivne aspekte, pa čak i na tendenciju ponašanja. Pornografija može utjecati na tinejdžere da oblikuju ponašanje, svjesno ili nesvjesno, mijenjaju percepcije, pa čak i ponašanje adolescentskog života svakodnevno, posebno u smislu seksualnosti. Rezultati ove studije pokazuju da čak 52 (19.78%) učenika srednjih škola u Pontianak City doživio je učinke izloženosti pornografiji na pozornici ovisnosti. Cline (1986) spominje da kada netko voli pornografski materijal onda će se zaraziti i pokušati će čak i uvijek dobiti materijal. Vidljiv je pornografski materijal koji daje snagu seksualne stimulacije ili afrodizijačkih efekata (tvari koje stimuliraju požudu), nakon čega slijedi oslobađanje požude / seksa, češće kroz masturbaciju. Teorija socijalnog učenja navodi da je utjecaj na promatrača koji se javlja olakšavanje odgovora, gdje će se željeno ponašanje povećati u učestalosti (Bandura, 1971 u Thornburgh i Herbert, 2002).
Sljedeća promjena u stavu ili ponašanju je eskalacija. Rezultati su pokazali 36 osobe (69.2%) adolescenata 52-a koji su ovisni o stupnju eskalacije / povećanih potreba. Nakon toliko vremena konzumiraju pornografiju, adolescenti koji su zakačeni doživjet će povećanje potrebe za seksualnim materijalom koji je teži, eksplicitniji, senzacionalniji i iskrivljeniji nego što je ranije, To povećanje potražnje nije u kvantitativnom smislu, već osobito kvaliteta koja je sve eksplicitnija, onda će biti zadovoljnija. Ako prije nego što je dovoljno zadovoljan gledajući sliku žene gola, onda želite vidjeti film koji sadrži scenu seksa. Jednom zasićen, želi vidjeti onu seksualnu scenu koja je ponekad više divlja i iskrivljena nego što je vidio. Također u skladu sa studijom rezultata Zillman & Bryant (1982, u Thornburgh & Herbert, 2002) koja kaže da će, kad je netko izložen ponovljenoj pornografiji, pokazati tendenciju da imaju iskrivljene percepcije seksualnosti, također se javlja povećana potreba za više pornografskih slika vrste tvrde i iskrivljene.
Sljedeći stupanj desenzibilizacije doživjeli su 22 ljudi (61.11%) tinejdžeri iz 36 ljudi koji su iskusili fazu eskalacije. U ovoj fazi, seksualni materijal koji je bio tabu, nemoralno i ponižavajuće / ponižavajuće ljudsko dostojanstvo, postupno se smatrao nečim što se smatra normalnim, što znači da više postaje opet neosjetljivo.
U ovoj studiji bilo je 67% adolescenata srednjih škola koji imaju povremeni odgovor na scene ponašanja ljudi koji su izlazili, 30% protiv sapunice prikazuje scene ljubljenja na javnim mjestima, 14% protiv filmske scene silovanja, postoje čak i 12% SMPN tinejdžeri koji smatraju da scena seksualnog odnosa s malom djecom naravno predstavlja. To ukazuje da pornografija slobodno cirkulira i smanjuje percepciju adolescenta u srednjoj školi u Pontianak normama koje postoje. Ovo stanje potkrepljeno je istraživačkom studijom Zillman & Bryant (1982, u Thornburgh & Herbert, 2002) koja kaže da će, kad je netko opetovano izložen pornografiji, pokazivati porast neosjetljivosti prema ženama, a silovanje se pretpostavlja kao maloljetnici zločina, imaju tendenciju da imaju percepcije koje odstupaju od seksualnosti i teže izgubiti povjerenje u instituciju braka.
Rezultati ove studije pronađeni su još od 22 osoba u fazi desenzibilizacije koliko 7 ljudi (31.8%) je u fazi aktuiranja. U ovoj fazi postoji tendencija seksualnog ponašanja kao što je pornografija koju on prati u stvarnom životu. Tinejdžeri u srednjoj školi u ranom tinejdžerskom razdoblju doživjeli su značajan seksualni nagon. Seksualni impuls je svaka osnovna potreba pojedinca, u adolescenciji s razvojem hormona rasta, fazama samo-traženja, kao i osjećaj visoke znatiželje tinejdžera čini pornografiju medijem za ispunjavanje njegovih seksualnih potreba. Izloženost pornografiji potiče tinejdžere da izvedu takav seksualni nagon u stvarnim uvjetima.
Veličina učinaka izloženosti pornografiji na koje su utjecali različiti čimbenici. Na temelju bivarijatne analize (chi kvadrat) dobiveni su čimbenici koji se odnose na učinke izloženosti su spol, klasa, vrijeme izlaganja, frekvencija izloženosti i tip medija. Na temelju dobivenih rezultata multivarijatne analize, dominantni čimbenici utječu na učinak izloženosti pornografiji je spol, klasa, izloženost vremenu i učestalost izlaganja. U ovom istraživanju čini se da su tinejdžeri izloženi riziku pornografije od 1.98 puta (95% CI: 1.08-3.63) u usporedbi s tinejdžericama. Razlike u učincima izloženosti koje se javljaju kod adolescenata SMPN muškaraca i ove žene je zbog razlike seksualnog uzbuđenja koje dovodi do povećanja libida. Libido ili požuda je želja za suprotnim spolnim tijelom s krajnjim ciljem seksa. Centar za libido nalazi se u moždanoj kori, u vrijeme početka ovog libida postoji stvarna razlika između muškaraca i žena. Kod muškaraca se lakše uzbuđuje i brži orgazam kada postoji stimulacija, kako fizička stimulacija tako i psihička stimulacija, dok je kod žena libido sporiji (Widjaja, 2000). Tako i prema biološkim teorijama koje pokušavaju objasniti da agresivno ponašanje određuje određeni proces koji se odvija u mozgu i središnjem živčanom sustavu. Smatra se da su muškarci hormoni (testosteron) nositelji osobine agresivnosti, gdje u muškaraca ima više testosterona (Widjaja, 2000). Veći dio seksa započinje agresivnošću muškarca adolescenta, a zatim njegov tinejdžerski sin određuje u kojoj se mjeri agresivnost muškarca može zadovoljiti. Hormonska stanja uzrokuju da adolescenti, pogotovo tinejdžeri, postanu osjetljiviji na seksualne stimulanse bilo u obliku vizualnog, dodirnog ili audio-vizualnog kao kad čitaju romantično čitanje ili vide romantičnu sliku, vide alatni alat suprotnog spola koji će potaknuti pojavu seksualnog ponašanje.
Rezultati daljnjeg istraživanja pokazuju da su adolescenti trećeg razreda SMPN izloženi pornografiji pod rizikom 2.4 puta (95% CI: 1.26-4,81) imali pornografske učinke na učinke izlaganja od prvorazrednih učenika. To se odnosi na teoriju koja kaže da će se u doba adolescencije kada se biološki pregledani spolni hormoni tj. Androgeni i progesteron povećavati, počevši od početka adolescencije, tj. Dob 11,12,13 godina i nastavit će se brzo povećavati u dobi od 14 do starosti 18-19 godina (Wiknjsastro, i dr., 1999). Ljudsko seksualno ponašanje vezano za funkciju hormonske aktivnosti. Ovaj hormon igra vrlo važnu ulogu u pokretanju lančane reakcije drugih tjelesnih hormona i u konačnici rađa određeno povezano ponašanje sa seksualnom stimulacijom. Postojanje različitih razina hormonalnih u tijelu pre-tinejdžera moguće je pojave različitih učinaka izloženosti pornografiji, ali ne i jedine zbog toga mogu biti povezane s kulturnim aspektima lokalnog društva.
Rezultati također pokazuju da novije vrijeme izlaganja pornografiji dobiva veće mogućnosti za učinke izlaganja pornografiji. Tinejdžeri koji imaju manje pornografske izloženosti od posljednja tri mjeseca s rizikom od 3.1 puta (95% CI: 1.61-5.98) doživljavaju učinke izloženosti u usporedbi s tinejdžerima izloženim pornografiji dulje od tri mjeseca. Ovo stanje uzrokovano nečim novim i zanimljivim pažnjom bit će lakše ući u čovjekov opseg pažnje i utjecati će na proces mehanizma pohrane memorije osobe (Notoatmodjo, 2003). Također je u ovoj studiji utvrđeno da što su adolescenti češće izloženi pornografiji, to su veći učinci izloženosti.
U ovoj je studiji učestalost izlaganja pornografiji najdominantniji čimbenik koji utječe na učinke izlaganja pornografiji. Tinejdžeri imaju učestalu izloženost pornografiji (više ili jednaku jednom tjedno) s rizikom 5.0 puta (95% CI: 1.39-18.09) iskusili su učinke izloženosti u usporedbi s adolescentima čija je učestalost izlaganja rijetko (manje od jednom mjesečno). Ovo je stanje prikladno s obzirom da se iznosi teorija percepcije da je ponavljanje jedan od čimbenika koji uzrokuju da nam podražaj uđe u raspon pažnje. Pornografija za tinejdžere nešto je novo i vrlo zanimljiva pažnja. Zanimljivije informacije o pornografskim medijima više ponavljanja informacija o seksualnosti koje su se dogodile. Također tvori učinak izloženosti koji adolescenti u ovom istraživanju najčešće doživljavaju je ovisnost (ovisnost). Netko je ovisan naravno o porastu, posebno u pogledu broja ili učestalosti izlaganja. Ako se netko prečesto izlaže pornografiji, brzo će se pobuditi da poduzme konkretne akcije. U svakodnevnom jeziku može se reći da će nečija otpornost biti "slomljena" ako se kontinuirano tretira s pornografijom (Sarwono, 1999). Kad osoba povremeno konzumira MMSM (Sadržaj koji ističe seks u medijima), utjecaj neće biti prevelik, što će predstavljati problem kada se ljudi tjeraju na kontinuirano konzumiranje MMSM-a, što će povećati napor usmjeravanja želje da seks postane velik ( Mlade priče Indonezija, 2001.).
Rezultat bivarijantne analize (hi kvadrat) pokazuje da su adolescenti SMPN izloženi pornografiji putem tiska u medijima i elektronički rizik 4.21 puta veći zbog iskustva s učincima izloženosti pornografiji u usporedbi s mlađim srednjoškolskim adolescentima izloženim pornografiji samo putem tiskanih medija. Masovni mediji (elektronički ili tiskani mediji) mogu širiti poruku mnogim ljudima na raznim mjestima i postati izvor moći pa su je koristile razne stranke (Rivers & Jensen, 2003).
Wibowo (2004) je izjavio da elektronika masovnih medija i tiskani mediji igraju ne baš malu ulogu u tinejdžerskim seksualnim maštarijama, jer te informacije osim što proširuju horizonte i znanje nose i vrijednosti podataka o državi porijekla. Rachmat (1995) također je izjavio da tiskani mediji poput časopisa, knjiga, matrica koji sadrže konvencionalne poticajne slike nazvane „pornografija“ ili često zvane i SEM (seksualno eksplicitni materijali), mogu izazvati maštu i ispostavilo se da je mašta dvostruko poticajnija nego uobičajena slika. Medijska pornografija ili SEM ili erotica, duboki erotski sastojci televizija, filmovi, časopisi, knjige koje potiču strast na seksualnost, potkopavaju moralne vrijednosti, potiču seksualno lude ljude ili promiču silovanje (Tan, 1981 u Bunginu, 2001).
U skladu s teorijom socijalnog učenja, Bandura (1971. u Tornburg i Lin, 2002.) navodi da tinejdžeri mogu naučiti o seksualnosti promatranja koje su mediji opisali. Skrivene poruke u medijima koji potiču požudu postat će snažne kad se sudionici zainteresiraju, opisuju ih kao stvar koja je puna snage, predstavljena s nekoliko alternativnih načina djelovanja ili predstavljanja lika koji se identificira kao tinejdžer.
Prisutnost komunikacijskih medija poput mobitela koje gotovo svi imaju, uključujući tinejdžere, sa strane, također daju prednosti
negativan utjecaj. Mobilni telefoni mogu biti razmjena informacija o događajima slanjem jedan drugome SMS / MMS-a zajedno s pornografskim slikama koje nije moguće gledati. Još jedan razvoj dogodio se putem interneta koji je tinejdžerima bio tako široko dostupan i dostupan. Tinejdžerima je lakše doći izloženost pornografiji na jednostavan, jeftin i način
privatnost. Suprotno tome, roditeljima je vrlo teško držati tinejdžera izloženim pornografijom. U izvještaju BKKBN (2004), rezultati istraživanja Naše fondacije i Buah Hati (2007) spomenuli su da je 80% djece u dobi od 9-12 godina u području Jabodetabek pristupilo materijalnoj pornografiji putem interneta. Pored toga, rezultati studije PKBI (2007) u pet gradova, naime Kupang, Palembang, Singkawang, Cirebon i Tasikmalaya u 2001-u, pokazali su da 61.64% ispitanika nikada ne koristi medijsku pornografiju. Od toga, većina 70.59% koristi film (VCD), ali i on postoji koji koristi časopise, fotografije i internet.
Zaključci
Ukupno 83.3% učenika mlađe srednje škole u gradu Pontianak izloženi su pornografiji, a od izloženosti čak 79.5% doživljava učinke izloženosti pornografiji. Tinejdžeri koji imaju učinak izloženosti pornografiji čak 19.8% bili su u fazi ovisnosti, od adolescenata je ovisnost 69.2% u fazi eskalacije, od čega je eskalacija 61.1% u fazi desenzibilizacije, a od desenzibilizacije od 31.8% bio u fazi djelovanja. Dominantni čimbenici koji utječu na učinak izloženosti pornografiji u mlađoj srednjoj školi u Pontianaku su spol (muškarac), klasa (tri), vrijeme izlaganja (novo) i učestalost izlaganja (često). Izloženost frekvenciji (često) je najveći d faktor.
Prijedlog. Treba li škola poboljšati pružanje ciljanih, ciljanih informacija o učenicima muškog pola, bez obzira na to koje su žene, o reproduktivnom zdravlju, posebno rizičnom seksualnom ponašanju kod adolescenata. Te podatke treba dostaviti na pravilan način i profesionalno. Mnogobrojniji program reproduktivnog zdravlja dotaknuo se napora na prevenciji i provodio kroz suradnju na školskoj razini. Primjerice, redovitim pružanjem informacija studentima o problemima reproduktivnog zdravlja i poboljšanjem roditeljskog razumijevanja veličine utjecaja medijske pornografije na zdravstvene probleme, reprodukcija tinejdžera unatoč napretku informacijske tehnologije ne može se zaustaviti. Potrebno je više istraživanja kako bi tinejdžeri koji su bili izloženi i dalje mogli glumiti zdravo / bez rizika, na primjer poticanjem masturbacije kao kanaliziranja koje nije rizično.
;