Jan. 10, 2013 — Rašireno vjerovanje da dopamin reguliše zadovoljstvo moglo bi otići u historiju s najnovijim rezultatima istraživanja o ulozi ovog neurotransmitera. Istraživači su dokazali da regulira motivaciju, tjerajući pojedince da iniciraju i ustraju da dobiju nešto pozitivno ili negativno.
Neurološki časopis Neuron objavljuje članak istraživača sa Universitat Jaume I iz Castellóna koji razmatra preovlađujuću teoriju o dopaminu i predstavlja veliku promjenu paradigme s primjenama kod bolesti povezanih s nedostatkom motivacije i mentalnog umora i depresije, Parkinsonove bolesti, multiple skleroze, fibromijalgije, itd. i bolesti kod kojih postoji pretjerana motivacija i upornost kao u slučaju ovisnosti.
“Vjerovalo se da dopamin reguliše zadovoljstvo i nagradu i da ga oslobađamo kada dobijemo nešto što nas zadovoljava, ali zapravo najnoviji naučni dokazi pokazuju da ovaj neurotransmiter djeluje prije toga, zapravo nas potiče na djelovanje. Drugim riječima, dopamin se oslobađa kako bi se postiglo nešto dobro ili kako bi se izbjeglo nešto zlo”, objašnjava Mercè Correa.
Istraživanja su pokazala da se dopamin oslobađa osjećajima zadovoljstva, ali i stresom, bolom ili gubitkom. Ovi rezultati istraživanja su, međutim, bili iskrivljeni samo da bi istakli pozitivan uticaj, kaže Correa. Novi članak je pregled paradigme zasnovan na podacima iz nekoliko istraživanja, uključujući ona koja je u protekle dvije decenije vodila Castellón grupa u suradnji s Johnom Salamoneom sa Univerziteta Connecticut (SAD), o ulozi dopamina u motivirano ponašanje životinja.
Nivo dopamina zavisi od pojedinca, pa su neki ljudi uporniji od drugih u postizanju cilja. “Dopamin vodi održavanju nivoa aktivnosti kako bi se postiglo ono što je namijenjeno. Ovo je u principu pozitivno, međutim, uvijek će ovisiti o stimulansima koji se traže: da li je cilj biti dobar učenik ili zloupotreba droga”, kaže Correa. Visoki nivoi dopamina bi takođe mogli da objasne ponašanje takozvanih tragača za senzacijama jer su oni više motivisani da deluju.
Aplikacija za depresiju i ovisnost
Poznavanje neurobioloških parametara zbog kojih ljudi nečim budu motivirani važno je za mnoga područja kao što su posao, obrazovanje ili zdravlje. Dopamin se sada smatra ključnim neurotransmiterom za rješavanje simptoma kao što je nedostatak energije koji se javlja kod bolesti kao što je depresija. “Depresivni ljudi ne žele ništa da rade i to zbog niskog nivoa dopamina,” objašnjava Correa. Nedostatak energije i motivacije također je povezan s drugim sindromima s mentalnim umorom kao što su Parkinsonova bolest, multipla skleroza ili fibromijalgija, između ostalih.
U suprotnom slučaju, dopamin može biti uključen u probleme ponašanja ovisnosti, što dovodi do stava kompulzivne istrajnosti. U tom smislu, Correa ukazuje da antagonisti dopamina koji su se do sada primjenjivali u problemima ovisnosti vjerovatno nisu djelovali zbog neadekvatnih tretmana zasnovanih na nerazumijevanju funkcije dopamina.
;