Novembar 15th, 2011 in Neuroscience
Studije na hrčcima sugeriraju da seks tokom adolescencije može imati trajne negativne efekte na tijelo i raspoloženje sve do odrasle dobi
Nova studija pokazuje da seks u adolescenciji može imati trajne negativne efekte na telo i raspoloženje u odrasloj dobi, najvjerovatnije zato što se ta aktivnost odvija kada se nervni sistem još uvijek razvija.
Dok su istraživanja koristila laboratorijske životinje, rezultati daju informacije koje se mogu primijeniti na razumijevanje seksualnog razvoja čovjeka.
Istraživači su spajali odrasle ženske hrčke sa muškim hrčcima kada su muškarci imali 40 dana, što je ekvivalent ljudskoj srednjoj adolescenciji. Otkrili su da su ove muške životinje sa seksualnim iskustvom u ranom životu kasnije pokazale više znakova ponašanja sličnih depresiji, kao i nižu tjelesnu masu, manja reproduktivna tkiva i promjene na ćelijama u mozgu nego hrčci koji su prvi put bili izloženi seksu kasnije život ili bez seksa.
Među promjenama u stanicama koje su zabilježene u životinja koje su imale spolni odnos u adolescenciji bili su viši nivoi ekspresije gena povezanog s upalom u njihovom moždanom tkivu i manje složenim staničnim strukturama u ključnim signalnim područjima mozga.
Pokazali su i znakove jačeg imunološkog odgovora na test osjetljivosti, sugerirajući da je njihov imuni sistem u povišenom stanju pripravnosti čak i bez prisustva infekcije - potencijalnog znaka autoimunog problema.
Kombinacija fizioloških odgovora u odrasloj dobi ne mora nužno naštetiti, ali sugerira da tijelo seksualnu aktivnost tokom razvoja živčanog sistema može protumačiti kao stres, kažu istraživači.
"Imati seksualno iskustvo u ovom vremenskom periodu, rano u životu, nije bez posljedica", rekao je John Morris, koautor studije i doktorand psihologije na Državnom univerzitetu Ohio. "To bi moglo utjecati na osjetljivost muškaraca na simptome depresije, a moglo bi izložiti i muškarcima povećanju upale u odrasloj dobi."
Morris je predstavio istraživanje u utorak (11/15) na godišnjem sastanku Društva za neuroznanost u Washingtonu, DC. Istraživanje je proveo sa Zacharyjem Weilom, docentom za istraživanje i Randyjem Nelsonom, profesorom i predsjedavajućim, oboje iz Odjela za neuroznanost države Ohio.
Prethodna istraživanja najčešće su ispitivala efekte seksualnog odnosa adolescenata na mlade žene, a iz etičkih razloga moraju se raditi na ljudima kao retrospektivna istraživanja ponašanja. Naučnici države Ohio su koristili hrčak, koji ima fiziološke sličnosti s ljudima, kako bi naučili kako tijelo reagira na seksualnu aktivnost u ranom životu.
"Postoji vrijeme u razvoju nervnog sistema kada se stvari vrlo brzo mijenjaju, a dio tih promjena su pripreme za reproduktivno ponašanje i fiziologiju odraslih", rekao je Weil. "Postoji mogućnost da bi iskustva i signali iz okoline mogli imati pojačane efekte ako se pojave prije nego što se živčani sistem ustali u odrasloj dobi."
Naučnici su radili sa pet grupa muških hrčaka: dve grupe koje su imale spolne odnose u 40 danima i procenjivane su u 40 dana i 80 dana nakon izlaganja seksu, dve grupe koje su imale spolni odnos odraslih u 80 danima i procenjene u isto vreme intervalima i hrčcima koji nisu imali seksualnog iskustva. Muški hrčci dostižu pubertet u 21 danima.
Istraživači su šestogodišnji adolescenti i odrasli mužjaci smjestili u okruženje sa ženskim hrčcima koji su se zagrijali i zabilježili svoje susrete kako bi osigurali seksualnu aktivnost.
Životinje su podvrgnute raznim testovima kada su svi dostigli zrelost. Bili su smješteni u labirintima sa opcijama za istraživanje otvorenih područja ili sakrivanje u izolaciji; oni koji su odlučili da ne istražuju pokazuju znakove anksioznosti. Životinje smještene u vodi pokazuju znake depresivnog ponašanja ako prestanu plivati energično.
"Obje grupe seksualno aktivnih hrčaka pokazale su porast ponašanja sličnog anksioznosti u odnosu na kontrolnu grupu, ali porast odgovora sličnog depresiji bio je specifičan za adolescentnu seksualno uparenu grupu", rekao je Morris.
Test osjetljivosti imunološkog sistema ukazao je na to da su hrčci sa seksualnim iskustvom adolescenata izloženi riziku od prekomjerne upale kao dio pojačanog imunološkog odgovora. Pored toga, ovi isti hrčci imali su više nivoe pro-inflamatornog citokina koji se zove interleukin-1, ili IL-1, u njihovom moždanom tkivu nego ostali hrčci. IL-1 je jedan od nekoliko kemijskih glasnika koji uzrokuju upalu, najčešće u borbi protiv infekcije ili popravljanja povreda; kada cirkuliše bez infekcije da se bori, telo doživljava višak upale.
Ova povišena ekspresija gena viđena je u područjima mozga za koja je poznato da neće dostići zrelost sve do duboke zrelosti - uključujući amigdalu, prefrontalni korteks, hipokampus i striatum. U nekim od istih dijelova mozga, životinje sa adolescentnim seksualnim iskustvom također su pokazale manje složenosti u dendritima, granajućim segmentima nervnih ćelija u kojima se nalaze sinapse, a koji u mozak prenose signale iz ostatka tijela.
Bez daljeg istraživanja, naučnici ne znaju tačno šta znače ove razlike u mozgu. Ali budući da se oni najviše ističu kod životinja koje su bile izložene seksu u adolescenciji, kažu naučnici, postoji jasna povezanost s tom aktivnošću. "Seks čini nešto fiziološko što ove ćelije tumače i reagiraju kraćim dendritima", rekao je Weil.
Konačno, hrčci koji su imali adolescentski seks imali su manju ukupnu telesnu masu, kao i smanjenje dopunskog reproduktivnog tkiva, uključujući sjemene vrećice, vas deferens i epididimis, kao odrasle osobe.
"To nam sugerira da možda ovaj proces uzrokuje i neprilagodljiv odgovor životinja reproduktivno", rekao je Morris.
Obezbedio je Državni univerzitet Ohio
“Seks adolescenata povezan s tijelom odraslih, problemima s raspoloženjem, u studijama na životinjama.” 15. novembar 2011. http://medicalxpress.com/news/2011-11-adolescent-sex-linked-adult-body.html
AFEKTIVNI, IMUNI I REPRODUKTIVNI ODGOVORI ODRASLIH MIJENJAJU SE PRIJE SEKSA ADOLESCENATA
sažetak
Rana životna iskustva imaju trajan pečat na fiziologiju i ponašanje. Adolescencija je kritičan razvojni period kada se nervni sklopovi snažno remodeliraju, a iskustva tokom ovog perioda mogu trajno promijeniti rast i razvoj. U studijama na ljudima, seks doživljen tokom adolescencije može povećati osjetljivost na mentalne poremećaje, modificirati imunološku funkciju i promijeniti reaktivnost na stres. U ovoj studiji procijenili smo utjecaj istaknute društvene interakcije, posebno seksualnog iskustva, na ponašanje odraslih, imunološki i reproduktivni ishod kod hrčaka. Po rođenju, mužjaci sibirskih hrčaka su nasumično raspoređeni u jednu od tri grupe: (1) seksualni kontakt sa odraslom ženkom koja je podvrgnuta ovariektomiji, estrogenom, tokom puberteta 40. dana nakon rođenja (P40), (2) seksualni kontakt sa ovarijektomiranom, estrogenom -primed, odrasla žena u odraslom dobu na postnatalni dan 80 (P80), ili (3) bez seksualnog kontakta. U dobi od 120 dana, hrčci su podvrgnuti testiranju ponašanja i procijenjeni su imuni odgovori posredovani ćelijama (preosjetljivost odgođenog tipa; DTH). U poređenju sa hrčcima bez seksualnog iskustva ili sa odraslim seksualnim iskustvom, hrčci sa adolescentnim seksualnim iskustvom pokazali su značajno povećane DTH odgovore, kao i povišenu anksioznost i bihejvioralne reakcije slične depresiji. Ove životinje su također pokazale smanjenje ukupne tjelesne mase i mase pomoćnog reproduktivnog tkiva. Uzeti zajedno, ovi rezultati sugeriraju da rano adolescentsko seksualno iskustvo ima dugoročne efekte na afektivne reakcije, trajne efekte na imunološku funkciju odraslih, kao i trajne efekte na reproduktivno tkivo. Ovaj rad može biti koristan u razumijevanju dugoročnih ishoda fizičkog i mentalnog zdravlja adolescentnog seksa kod ljudi.
;